Постови

Приказују се постови са ознаком filozofija uma

Baraka: majmun na kraju sveta i podsećanje na ljudski rod

Слика
Originalni poster filma Baraka iz 1992. godine Lični esej o filmu Rona Frikea (Ron Fricke) Piše: Vladimir Tomić Godine 2006, u jednom čet-razgovoru, mudra osoba koju sam tada poznavao slučajno je pomenula film Baraka . Nije ga preporučivala onako kako ljudi obično preporučuju filmove, uz prepričavanje radnje, ime glumca ili nekoliko prideva koje sutradan zaboravimo. Samo je kratko napisala da joj je taj film promenio život. Ta rečenica mi je ostala u glavi duže od razgovora u kojem je izgovorena. Kasnije sam gledao Baraku . Do danas sam joj se vratio više od deset puta. Ipak, ne mogu reći da mi je promenila život iz korena, bar ne u onom značenju koje toj frazi daju savremeni priručnici za samopomoć, turističke ispovesti i razni new age likovi. U tim knjigama neko se jednog jutra probudi, ostavi posao, stan, rodbinu, neplaćene račune i verovatno zubara, pa ode da putuje po svetu kao da je jedina prepreka putovanju ...

Filozofija uma (Deo drugi: Informacija kao srž svesti)

Слика
Lili Bluz, Dall-e generesiano „Zamislimo da nešto informacija iz ove knjige prenesete usmeno svom prijatelju. Zvučni talasi prenose informaciju iz vaših usta do prijateljevog uha, gde se pretvaraju u električne impulse i prenose u njegov mozak. Sada vaš prijatelj ima informaciju koja je potekla iz vašeg uma, ali ništa materijalno nije preneseno između vas i vašeg prijatelja. Prenosnici informacije bili su materijalni, ali sama informacija nije materijalna.“ – Džon Lenoks, Da li je nauka sahranila Boga? Ako je informacija nematerijalna, kako je uklopiti u našu sliku univerzuma, koji uglavnom posmatramo kroz prizmu materije i energije? Lenoksov primer ukazuje na fascinantnu činjenicu: dok se zvučni talasi i električni impulsi mogu meriti i opisati fizički, sama suština informacije – značenje koje ona nosi – ostaje van okvira materijalnog sveta. Ova nematerijalna priroda informacije otvara vrata za dublju filozofsku raspravu o njenoj ulozi u svesti i stvarnosti. Informacija, prema savrem...

Filozofija uma (Deo prvi: Panpsihizam i pitanje svesti)

Слика
Iz ciklusa impre-Pan-slika, digitalna obrada Lili Bluz (Dall-e) Zamislite da šetate kroz gustu šumu. Listovi šušnu na vetru, koraci vam udaraju o tlo, i dok posmatrate sunčeve zrake kako se probijaju kroz krošnje, zapitate se: može li ovaj svet da „oseti“? Da li kamen na stazi ili drvo pored vas, makar na nekom osnovnom nivou, poseduje neku vrstu svesti, ili je svest dublja karakteristika kosmosa, koja prožima sve stvari poput nevidljive mreže? Iz ciklusa impre-Pan-slika, digitalna obrada Lili Bluz (Dall-e), druga slika Ovo pitanje vodi nas do fascinantne filozofske teorije poznate kao panpsihizam . Prema ovoj ideji, svest nije isključivo ljudsko svojstvo niti ograničena na složene mozgove životinja. Umesto toga, ona je osnovna osobina stvarnosti – fundamentalna, baš kao što su elektromagnetizam ili gravitacija. Ovo ne znači da su elektroni, atomi ili kamen doslovno „svesni“ u ljudskom smislu, već da svest na nekom osnovnom nivou predstavlja neodvojivu komponentu kosmosa. Na taj način...