Постови

Приказују се постови са ознаком mistika

Baraka: majmun na kraju sveta i podsećanje na ljudski rod

Слика
Originalni poster filma Baraka iz 1992. godine Lični esej o filmu Rona Frikea (Ron Fricke) Piše: Vladimir Tomić Godine 2006, u jednom čet-razgovoru, mudra osoba koju sam tada poznavao slučajno je pomenula film Baraka . Nije ga preporučivala onako kako ljudi obično preporučuju filmove, uz prepričavanje radnje, ime glumca ili nekoliko prideva koje sutradan zaboravimo. Samo je kratko napisala da joj je taj film promenio život. Ta rečenica mi je ostala u glavi duže od razgovora u kojem je izgovorena. Kasnije sam gledao Baraku . Do danas sam joj se vratio više od deset puta. Ipak, ne mogu reći da mi je promenila život iz korena, bar ne u onom značenju koje toj frazi daju savremeni priručnici za samopomoć, turističke ispovesti i razni new age likovi. U tim knjigama neko se jednog jutra probudi, ostavi posao, stan, rodbinu, neplaćene račune i verovatno zubara, pa ode da putuje po svetu kao da je jedina prepreka putovanju ...

Magijska namera ili moto: Maksima životnog puta

Слика
Joan Miró, Farma, izvor slike wikimeda commons Piše:  Vladimir Tomić  „ U snovima počinje odgovornost." Viljam Batler Jejts U hermetičkom redu Zlatne zore bilo je nekih poznatih članova. Jedan od njih je Vilijam Batler Jejts, pisac i pesnik. Ne zanima me ovde konkretna pripadnost nekoj organizaciji, nego nešto drugo mi je tu bilo zanimljivo. U to vreme, 19. i ranog 20. veka, pripadnici Zlatne zore imali su običaj da uzimaju određeni princip, moto (obično veoma kratku rečenicu), koja postaje njihov magijski moto. U takvim rečenicama najzanimljivije su mi one koje su odabrali Jejts, Mina Bergson, koja kasnije postaje gospođa Mina (Moina) Meters, i Alister Krouli. Prvi bira magijski moto na latinskom: "Demon est Deus inversus" . Drugi je: " Vestigia nulla retrorsum" , usvojen od strane Mine, a treći, Kroulijev, glasi: "Perdurabo". Šta ovo znači? Prvi moto, Jejtsov "Demon est Deus inversus" (latinski:   „ Demon je obrnuti Bog" ), na prvi ...

Truba

Слика
Pesnička trubo, tvoj zvuk se opet čuje iz pravca reke, kao zov iz daljine, između života i sna, između senki i svetla. Opet si izašla iz sablasnih magli, kao tiha svedokinja starih vremena, donoseći jeku zaboravljenih priča i melodije što odjekuju u kamenu i vodi. Opet tvoja muzika osvaja zemlju, kapi rose prate ritam tvog daha, drveće se njiše, uzdiše tišina, dok reka odgovara tvojim tonovima, spokojna i duboka. Pesnička Trubo, ti što dišeš ritmom sveta, tvoje note obnavljaju se u svakom zvuku, noseći slike onoga što je bilo i onoga što dolazi, dok tvoja pesma tiho ispunjava beskraj. Razneseni Svemir, Vladimir Tomić, Oblak Kaktusa Podrži naš blog! Za uplate na dinarski račun: Banka Intesa: 160-5400100702599-06 Na ime: Vladimir Tomić Za PayPal uplate: Donirajte putem PayPal-a

Filozofija doba Vodolije (Deo prvi: Bela Hamvaš)

Слика
Izvor slike wikimedia commons, Vodonoša Jedna od ključnih simboličkih karakteristika Vodolije, koju valja napomenuti, jeste njen paradoks; iako je Vodolija astrološki znak vazduha, uvek je prikazana kao figura (ženska ili muška), koja nosi krčag s vodom. Na prvi pogled, to deluje kao nelogičnost, ali u toj kontradikciji leži dublja poruka. Voda simbolizuje osećanja, intuiciju i duhovnu suštinu katkad i nesvesno, dok vazduh predstavlja intelekt, um i racionalnu dimenziju. Vodolija je, dakle, simbol intelekta koji nosi odgovornost prema vodi; prema osećanjima i duhovnim vrednostima. Krčag se može interpretirati kao simbol izbora: voda u njemu može biti prosuta, izgubiti se i uništiti sve što nosi, ili pak očuvana, pretočena i upotrebljena kao snaga obnove i prosvetljenja. Doba Vodolije je upravo ta prekretnica u kojoj čovek mora pronaći ravnotežu između uma i srca, racionalnog i intuitivnog, svetlosti i dubina. Hoće li krčag biti prazan ili pun, zavisi od odgovornosti svakog pojedinca, ...