Posts

Showing posts with the label recenzije knjiga

Borba Borislava Pekića protiv fanatizma

Image
  Ežen Delkroa, Fanatici Tangiera, izvor slike wikimedia commons.  U zbirci priča Novi Jerusalim Borislava Pekića vidi se njegovo golemo, studiozno poznavanje evropske istorije koje je on književno uobličio i pustio mašti na volju. Možda grešim, jer nisam do sada sve njegove knjige pročitao, ali iz onih koje jesam svuda se pojavljuje jedan tako ljudski, psihološki fenomen zbog kojeg Pekića hvata jeza. Taj fenomen je ljudski fanatizam, koji ako duboko analiziramo i meditativno promislimo u kontekstu društvene istorije, uzrok je možda i najvećih zlih dela počinjenih nad drugima. Nigde Pekić ne propušta da uoči ovaj fanatizam, bez obzira da li je to ideološki ili religiozni fanatizam; ali ne samo ta dva nego i fanatizam u ljudskom stvaralaštvu – u bavljenju stvarima kao što su umetnost ili nauka ili čak dosadnim administrativnim repetitivnim poslovima. Od njegove Atlantide, pa sve do Besnila – nije teško uočiti da se najveća zla po druge ljude dešavaju zbog najvećeg fanatizma poj...

Majstor i Margarita: Remek delo svetske književnosti

Image
Korice prvog izdanja Majstora i Margarite, izvor slike: wikimedia commons Došli smo do jedne knjige, koja je u mom svetu jedan od najuzbudljivijih romana koje sam ikada pročitao prvi put sa 19 godina. Jedine druge knjige koje su u tom bliskom rangu i mladalačkom periodu, delovale do sada tako na mene su „Sto godina samoće“ Markesa, „Idiot“ Dostojevskog, „Preobražaj“ Franca Kafke i filozofsko delo „Genealogija morala“ Fridriha Ničea. Postoje knjige koje nas osvoje polako, uvodeći nas u svoj svet postepeno, kao domaćin koji nam prvo ponudi čaj, pa tek onda dozvoli da zavirimo u njegovu kuću. „Majstor i Margarita“ nije takva knjiga. Ova knjiga vas s prvim stranicama uhvati za vrat i gurne u vrtlog apsurda, ironije i nečega što ne možete odmah imenovati, ali osećate da je opasno blisko istini. Već u prvom poglavlju, dok sunce zalazi nad Patrijaršijskim ribnjacima, Moskvom odjekuje jedno pitanje koje će progoniti svakog čitaoca dugo nakon što zatvori knjigu. Postavlja ga elegantni stranac,...

Ljudska kakofonija u knjizi Buka i Bes

Image
  Evdard Huper, Automat, izvor slike: wikimedia commons „Život je samo senka koja hoda, jadan glumac što se razmeće i muči svoj čas na pozornici, A zatim ga više nema; bajka koju priča idiot, Puna buke i besa, a ne znači ništa.” Vilijam Šekspir, Magbet Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade, bio je samouk pisac koji nije završio fakultet, a i u srednjoj školi je imao loše ocene iz engleskog jezika. Ipak, njegova dela ostaju među najvažnijima u američkoj i svetskoj književnosti. Njegov roman Buka i bes predstavlja vrhunac modernističkog eksperimenta u pripovedanju i strukturi, a njegova složena naracija otkriva tematsku opsednutost vremenom, sećanjem i raspadom porodice. Korice naslovnog izdanja Buke i Besa u Americi, izvor slike wikimedia commons Od samog početka romana, čitalac se suočava sa neprijatnom kakofonijom misli i osećanja – fragmentisanim tokovima svesti koji deluju kao glasovi iz psihijatrijske ustanove. „ Kedi je mirisala na drveće” (1) , ponavlja Benži, mentalno he...

Svet Herbertove Dine (Deo prvi: Moć manipulacije i dvosmislenost mesijanstva)

Image
  Frenk Herbertova Dina jedno je od onih dela koja prevazilaze granice naučne fantastike, otkrivajući suštinska pitanja i dileme o ljudskoj prirodi, moći i sudbini. U njenom središtu nalazi se koncept Bene Geserit sestrinstva – tajne organizacije sastavljena od isključivo ženskih članica, koje manipulišu verovanjima širom poznatog univerzuma koristeći proročanstva kao sredstvo kontrole. Ova organizacija ima jedan glavni cilj: stvaranje Kvizac Haderaha , muškog mesije sa sposobnošću da vidi puteve budućnosti na načine koji su ženama nemogući, ali sa maskiranim ciljem da taj muški mesija bude pod njihovom kontrolom.  „Ne smem da se bojim. Strah je ubica uma. Strah je mala smrt koja donosi potpuno uništenje. Suočiću se sa svojim strahom. Dozvoliću mu da prođe preko mene i kroz mene. A kada prođe, okrenuću unutrašnje oko da vidim njegov put. Tamo gde je strah prošao neće biti ničega. Ostaću samo ja.“ (1)  Ova liturgija protiv straha savršeno oslikava filozofiju Bene Geserita...

Zvezdani časovi čovečanstva Štefana Cvajga (Deo prvi: Bekstvo u besmrtnost)

Image
Iskrcavanja Kolumba, John Vanderlyn-izvor slike: wikimedia commons U prvoj priči iz zbirke priča Zvezdani časovi čovečanstva, Štefana Cvajga, koja se zove "Bekstvo u besmrtnost,"  pisac nam donosi slojevitu i dublju refleksiju o pohlepi, ambiciji i tragičnom nesporazumu između kultura. Priča prati Vaska Nunjesa de Balbou, istraživača i kolonizatora, u njegovom očajničkom pokušaju da postigne besmrtnost kroz otkriće Tihog okeana. Međutim, Cvajg kroz majstorsku ironiju i suptilnu kritiku kolonijalne mentalnosti oslikava Balboin podvig ne kao veličanstveno dostignuće, već kao duboko tragičnu priču o pohlepi i nesreći. Balboa nije junak u tradicionalnom smislu; on je razbojnik i avanturista, čiji je motiv daleko od plemenitog. Žudeći za slavom, bogatstvom i priznanjem, Balboa kreće u neizvesnu ekspediciju preko opasnih džungli i planina Paname kako bi otkrio obećanu „Zemlju zlata.“ Međutim, iza te veličanstvene vizije krije se očajnički pokušaj da pobegne od političkih neprijat...

Oštrica brijača i duhovna prostitucija

Image
Raja Ravi, Kali-izvor slike: wikimedia commons Postoji taj jedan roman koji sam pročitao 2017. godine, i u poslednjih sedam godina, kada su romani u pitanju, on je ostavio jak utisak na mene; više nego razne druge knjige. Prepričavao sam je i preporučivao brojnim ljudima i čak poklanjao svoju raskupusanu verziju, smatrajući da neki moji prijatelji treba da iskuse njen svet i njene ideje. Ta knjiga je Oštrica brijača Somerseta Moma, roman koji istražuje pitanja smisla, duhovnosti i neprilagođenosti u svetu vođenom površnim vrednostima. „ Ustani, probudi se, traži mudrost i spoznaj. Put je težak za preći, poput oštre ivice brijača – tako govore mudri.“ — Katha Upanišade, epigraf romana Oštrica brijača Izvor slike, sajt izdavačke kuće Laguna Momov roman počinje ovom porukom iz drevnih hinduističkih spisa, pozivom na buđenje i izlazak iz sigurnosti svakodnevnog. Taj put traženja istinske mudrosti je poput „oštre ivice brijača“, gde je lako izgubiti ravnotežu, a svako kolebanje može donet...