Originalni poster filma Baraka iz 1992. godine Lični esej o filmu Rona Frikea (Ron Fricke) Piše: Vladimir Tomić Godine 2006, u jednom čet-razgovoru, mudra osoba koju sam tada poznavao slučajno je pomenula film Baraka . Nije ga preporučivala onako kako ljudi obično preporučuju filmove, uz prepričavanje radnje, ime glumca ili nekoliko prideva koje sutradan zaboravimo. Samo je kratko napisala da joj je taj film promenio život. Ta rečenica mi je ostala u glavi duže od razgovora u kojem je izgovorena. Kasnije sam gledao Baraku . Do danas sam joj se vratio više od deset puta. Ipak, ne mogu reći da mi je promenila život iz korena, bar ne u onom značenju koje toj frazi daju savremeni priručnici za samopomoć, turističke ispovesti i razni new age likovi. U tim knjigama neko se jednog jutra probudi, ostavi posao, stan, rodbinu, neplaćene račune i verovatno zubara, pa ode da putuje po svetu kao da je jedina prepreka putovanju ...
Преузми линк
Facebook
X
Pinterest
Имејл адреса
Друге апликације
Fenomen vampirizma u savremenom svetu (Get Out)
Преузми линк
Facebook
X
Pinterest
Имејл адреса
Друге апликације
ARHIVA STAROG OBLAKA KAKTUSAČitate arhivsku verziju teksta sa starog Blogger izdanja. Aktivna i uređena verzija Oblaka Kaktusa sada je na sajtu oblakkaktusa.com.
Pitanje vampirizma kroz istoriju i kulturu predstavlja moćan simbol koji obuhvata mitološke, društvene, filozofske i okultne aspekte. Vampiri funkcionišu kao arhetipske figure povezane sa strahom od smrti, željom za besmrtnošću, ali i sa eksploatacijom i moći. Ova tema dobija savremene interpretacije, posebno kroz filmove poput Get Out (2017), gde vampirizam služi kao alegorija za društvene probleme poput rasizma i zloupotrebe nauke.
Antropolog Bronislav Malinovski naglašava da su rituali povezani s vampirima odraz kolektivnog straha od smrti i haosa. Prema njemu, ove priče omogućavaju zajednici da se suoči s traumom smrti kroz mitologizaciju pretnji koje dolaze „s one strane“ (1). Takvi narativi reafirmišu društveni poredak, pružajući okvir za razumevanje nepoznatog i kontrolu nad njim.
Sociolog Zigmunt Bauman povezuje vampirizam sa modernim kapitalizmom, tvrdeći da savremeni društveni vampiri nisu mitološka bića, već elite koje parazitiraju na radničkoj klasi, crpeći njihove resurse i energiju u ime kapitala. Ova analiza posebno je relevantna u kontekstu filma Get Out, gde porodica Armitage ne koristi krv svojih žrtava, već njihova tela i identitete za produženje sopstvenog života. Takvo prisvajanje može se posmatrati kao krajnji oblik dehumanizacije, gde pojedinci postaju sredstva za očuvanje moći privilegovanih.
Filozof i okultista Elifas Levi posmatrao je vampirizam kao duhovnu deformaciju (2), gde pojedinci troše energiju drugih da bi nadomestili sopstveni unutrašnji vakuum. Ova okultna interpretacija reflektuje dublju simboliku vampira u Get Out, gde žudnja za kontrolom i dugovećnošću nije samo biološka, već i duhovna i psihološka. Vampirizam, prema Leviju, nije ograničen na bića iz legende; on je simbol ljudske pohlepe i nesposobnosti da pronađe ravnotežu između individualnih želja i kolektivnih vrednosti. Psiholog Karl Gustav Jung video je vampira kao „senku“ – arhetip tamne strane ljudske psihe. (3) Prema Jungu, vampir simbolizuje ono što potiskujemo, ali što nas proganja kroz projekcije naših strahova i želja. U Get Out, vampirski aspekt porodice Armitage nije samo u njihovim postupcima, već i u suptilnom načinu na koji fetišizuju i objektivizuju Afroamerikance, koristeći ih za sopstvene ciljeve, dok istovremeno potiskuju svest o svojoj dehumanizaciji.
Avangarda vampira i straha, Lili Bluz
U tom filmu, nauka i medicina služe kao moderni alati za ostvarenje težnji ka besmrtnosti i regeneraciji, ali na etički upitan način. Umesto da donese napredak i dobrobit, nauka postaje sredstvo eksploatacije, što reflektuje kolonijalne prakse gde su tela i resursi podređenih grupa korišćeni za potrebe dominantnih klasa. Sociološkinja i filozof Džudit Batler ukazuje na proces dehumanizacije kao ključni korak u legitimizaciji eksploatacije: „Dehumanizacija nije samo čin nasilja; ona je proces transformacije subjekta u objekat, što omogućava njegovo prisvajanje i kontrolu.“ (4) Ova dinamika jasno se odražava u filmu, gde Afroamerikanci postaju tela za „uzgoj“ moći i dugovećnosti, a njihova individualnost biva sistematski negirana. Fenomen vampirizma u filmu Get Out koristi se kao metafora za višestruke dimenzije eksploatacije – od rasizma i kolonijalizma do zloupotrebe nauke i moći.
Ovaj film kroz alegoriju vampirizma istražuje kako savremena društva normalizuju dehumanizaciju i eksploataciju slabijih grupa, istovremeno pružajući snažnu kritiku etičkih granica naučnih dostignuća. Vampirizam, daleko od toga da bude samo mitološki fenomen, postaje ogledalo za razumevanje ljudske pohlepe, želje za kontrolom i trajne borbe za moć.
Literatura:
1. Malinovski, B. (1971). Magija, nauka i religija i druge studije. Beograd: Prosveta.
2. Levi, E. (1896). Transcendentalna magija: Njena doktrina i ritual.
3. Jung, K.G. (1964). Čovek i njegovi simboli.
4. Garden City: Doubleday. Butler, J. (1993). Bodies That Matter: On the Discursive Limits of „Sex“. New York: Routledge.
Razneseni Svemir, Vladimir Tomić, Oblak Kaktusa
Podrži naš blog!
Za uplate na dinarski račun: Banka Intesa: 160-5400100702599-06
Na ime: Vladimir Tomić
Filipino Lipi, konfrontacija Apostola Pavla i Petra sa Simonom Magom, izvor slike: wikimedia commos Priča „Simon Čudotvorac“ iz zbirke Enciklopedija mrtvih Danila Kiša priča je o sukobu ideja, o sudaru vere i sumnje, o ljudskoj težnji da spozna istinu izvan granica nasledne, obavezujuće istine. Kiš, majstor literarne preciznosti, u Simona ugrađuje sve ljudske kontradikcije – radoznalost i opsenarstvo, slobodu i greh, filozofiju i akrobaciju. Njegova pojava, s minđušom u obliku zmije koja guta sopstveni rep, postavlja nas pred pitanje: da li je svet večno zarobljen u ciklusu stvaranja i uništenja, vere i obmane? Simon, lutalica i čudotvorac, javlja se na „prašnjavim putovima koji presecaju Samariju“ (1) sedamnaest godina posle smrti Isusa Nazarećanina. Njegov izgled već nosi naznaku mita: „Jedno mu je oko bilo veće od drugog, što je davalo njegovom licu pomalo sarkastičan izraz.“ (2) U levom uvu nosi minđušu uroborosa, simbola beskonačnog ciklusa, dok se opasuje lanenim konopcem...
Originalni poster filma Baraka iz 1992. godine Lični esej o filmu Rona Frikea (Ron Fricke) Piše: Vladimir Tomić Godine 2006, u jednom čet-razgovoru, mudra osoba koju sam tada poznavao slučajno je pomenula film Baraka . Nije ga preporučivala onako kako ljudi obično preporučuju filmove, uz prepričavanje radnje, ime glumca ili nekoliko prideva koje sutradan zaboravimo. Samo je kratko napisala da joj je taj film promenio život. Ta rečenica mi je ostala u glavi duže od razgovora u kojem je izgovorena. Kasnije sam gledao Baraku . Do danas sam joj se vratio više od deset puta. Ipak, ne mogu reći da mi je promenila život iz korena, bar ne u onom značenju koje toj frazi daju savremeni priručnici za samopomoć, turističke ispovesti i razni new age likovi. U tim knjigama neko se jednog jutra probudi, ostavi posao, stan, rodbinu, neplaćene račune i verovatno zubara, pa ode da putuje po svetu kao da je jedina prepreka putovanju ...
„Vaše su ideje užasne, a vaša srca slaba. Vaša dela sažaljenja i okrutnosti nemaju smisla, činite ih bez spokoja, kao da im se ne može odoleti. Konačno, sve se više bojite krvi. Krvi i vremena.“ Pol Valeri Piše : Vladimir Tomić Kažu da knjige imaju svoju sudbinu ( habent sua fata libelli ), ali retko kada sudbina samog fizičkog primerka knjige tako savršeno korespondira sa onim što piše između njenih korica, kao što se to desilo meni sa Makartijevim remek-delom „ Krvavi meridijan “. Sve je počelo pre oko dve godine jednom sasvim benignom, prijateljskom pozajmicom. Moj prijatelj, dosta mlađi od mene, pripadnik one vrste mladosti koja još uvek veruje da se knjige moraju čuvati kao sakralni predmeti, neokaljani i netaknuti - dao mi je svoj primerak. Uručio mi ga je sa onim specifičnim oprezom, držeći ga obema rukama, kao da mi predaje tek rođeno dete ili napunjen pištolj sa izbrušenim orozom. Obećao sam da ću paziti. Dao sam mu reč, knjišku reč. I za...
Коментари
Постави коментар