Originalni poster filma Baraka iz 1992. godine Lični esej o filmu Rona Frikea (Ron Fricke) Piše: Vladimir Tomić Godine 2006, u jednom čet-razgovoru, mudra osoba koju sam tada poznavao slučajno je pomenula film Baraka . Nije ga preporučivala onako kako ljudi obično preporučuju filmove, uz prepričavanje radnje, ime glumca ili nekoliko prideva koje sutradan zaboravimo. Samo je kratko napisala da joj je taj film promenio život. Ta rečenica mi je ostala u glavi duže od razgovora u kojem je izgovorena. Kasnije sam gledao Baraku . Do danas sam joj se vratio više od deset puta. Ipak, ne mogu reći da mi je promenila život iz korena, bar ne u onom značenju koje toj frazi daju savremeni priručnici za samopomoć, turističke ispovesti i razni new age likovi. U tim knjigama neko se jednog jutra probudi, ostavi posao, stan, rodbinu, neplaćene račune i verovatno zubara, pa ode da putuje po svetu kao da je jedina prepreka putovanju ...
Преузми линк
Facebook
X
Pinterest
Имејл адреса
Друге апликације
Fenomen vampirizma u savremenom svetu (Get Out)
Преузми линк
Facebook
X
Pinterest
Имејл адреса
Друге апликације
ARHIVA STAROG OBLAKA KAKTUSAČitate arhivsku verziju teksta sa starog Blogger izdanja. Aktivna i uređena verzija Oblaka Kaktusa sada je na sajtu oblakkaktusa.com.
Pitanje vampirizma kroz istoriju i kulturu predstavlja moćan simbol koji obuhvata mitološke, društvene, filozofske i okultne aspekte. Vampiri funkcionišu kao arhetipske figure povezane sa strahom od smrti, željom za besmrtnošću, ali i sa eksploatacijom i moći. Ova tema dobija savremene interpretacije, posebno kroz filmove poput Get Out (2017), gde vampirizam služi kao alegorija za društvene probleme poput rasizma i zloupotrebe nauke.
Antropolog Bronislav Malinovski naglašava da su rituali povezani s vampirima odraz kolektivnog straha od smrti i haosa. Prema njemu, ove priče omogućavaju zajednici da se suoči s traumom smrti kroz mitologizaciju pretnji koje dolaze „s one strane“ (1). Takvi narativi reafirmišu društveni poredak, pružajući okvir za razumevanje nepoznatog i kontrolu nad njim.
Sociolog Zigmunt Bauman povezuje vampirizam sa modernim kapitalizmom, tvrdeći da savremeni društveni vampiri nisu mitološka bića, već elite koje parazitiraju na radničkoj klasi, crpeći njihove resurse i energiju u ime kapitala. Ova analiza posebno je relevantna u kontekstu filma Get Out, gde porodica Armitage ne koristi krv svojih žrtava, već njihova tela i identitete za produženje sopstvenog života. Takvo prisvajanje može se posmatrati kao krajnji oblik dehumanizacije, gde pojedinci postaju sredstva za očuvanje moći privilegovanih.
Filozof i okultista Elifas Levi posmatrao je vampirizam kao duhovnu deformaciju (2), gde pojedinci troše energiju drugih da bi nadomestili sopstveni unutrašnji vakuum. Ova okultna interpretacija reflektuje dublju simboliku vampira u Get Out, gde žudnja za kontrolom i dugovećnošću nije samo biološka, već i duhovna i psihološka. Vampirizam, prema Leviju, nije ograničen na bića iz legende; on je simbol ljudske pohlepe i nesposobnosti da pronađe ravnotežu između individualnih želja i kolektivnih vrednosti. Psiholog Karl Gustav Jung video je vampira kao „senku“ – arhetip tamne strane ljudske psihe. (3) Prema Jungu, vampir simbolizuje ono što potiskujemo, ali što nas proganja kroz projekcije naših strahova i želja. U Get Out, vampirski aspekt porodice Armitage nije samo u njihovim postupcima, već i u suptilnom načinu na koji fetišizuju i objektivizuju Afroamerikance, koristeći ih za sopstvene ciljeve, dok istovremeno potiskuju svest o svojoj dehumanizaciji.
Avangarda vampira i straha, Lili Bluz
U tom filmu, nauka i medicina služe kao moderni alati za ostvarenje težnji ka besmrtnosti i regeneraciji, ali na etički upitan način. Umesto da donese napredak i dobrobit, nauka postaje sredstvo eksploatacije, što reflektuje kolonijalne prakse gde su tela i resursi podređenih grupa korišćeni za potrebe dominantnih klasa. Sociološkinja i filozof Džudit Batler ukazuje na proces dehumanizacije kao ključni korak u legitimizaciji eksploatacije: „Dehumanizacija nije samo čin nasilja; ona je proces transformacije subjekta u objekat, što omogućava njegovo prisvajanje i kontrolu.“ (4) Ova dinamika jasno se odražava u filmu, gde Afroamerikanci postaju tela za „uzgoj“ moći i dugovećnosti, a njihova individualnost biva sistematski negirana. Fenomen vampirizma u filmu Get Out koristi se kao metafora za višestruke dimenzije eksploatacije – od rasizma i kolonijalizma do zloupotrebe nauke i moći.
Ovaj film kroz alegoriju vampirizma istražuje kako savremena društva normalizuju dehumanizaciju i eksploataciju slabijih grupa, istovremeno pružajući snažnu kritiku etičkih granica naučnih dostignuća. Vampirizam, daleko od toga da bude samo mitološki fenomen, postaje ogledalo za razumevanje ljudske pohlepe, želje za kontrolom i trajne borbe za moć.
Literatura:
1. Malinovski, B. (1971). Magija, nauka i religija i druge studije. Beograd: Prosveta.
2. Levi, E. (1896). Transcendentalna magija: Njena doktrina i ritual.
3. Jung, K.G. (1964). Čovek i njegovi simboli.
4. Garden City: Doubleday. Butler, J. (1993). Bodies That Matter: On the Discursive Limits of „Sex“. New York: Routledge.
Razneseni Svemir, Vladimir Tomić, Oblak Kaktusa
Podrži naš blog!
Za uplate na dinarski račun: Banka Intesa: 160-5400100702599-06
Na ime: Vladimir Tomić
Fotografije Linde R. iz sedamedestih, izvor slike: wikimeda commons Kažu: pusti da sve ide svojim tokom. Zvuči razumno, zar ne? Ali pored mene niko. I vreme briše tragove rana što nisu ni stigle da zabole. Tako mi rekoše. Ali, ne razumem zašto. Jer dala sam sve što znam, sve što umem i mogu, da te zovem svojim. A mislim da ću te voleti još dugo, dugo. Zarobljena u strahu, trepćem pred suzama. Ne mogu da kažem da si me povredio, kad me nikad nisi pustio bliže. Nisam izmamila ni jedan odgovor. Dok si, između reči, padao pred svakom koju nisi ni poznavao. I opet, sve što znam, dala sam ti to. Da budeš moj. A sad... Znam da će da boli još dugo, dugo. Čekam dan kad ćeš otići, svesno, jer si me upozorio na cenu koju ću platiti. Život je pun mana, ko zna odakle su došle? Ostajem da živim: u sećanju na ljubav koje nikada nije bilo. Jer sve sam pokušala, sve da te preobratim. A sad znam da ćeš mi nedostajati još dugo, dugo. Jer dala sam sve što znam, da ti pripadam. I mislim da...
Prošlo je 27. godina od kako se pojavio film Baraka . U gornjem insertu iz filma može se čuti pesma „Domaćin Serafima “, koju izvodi muzički sastav „Mrtvi Mogu Plesati“.... Vidim da j oš uvek mnogim ju-tub komentatorima nije jasno zašto baš ta pesma, sa takvim nazivom i takvom melodijom; prati baš ove scene i baš ove slike. Naivan čovek, sklon da sve posmatra profano, ako je malo osetljiv; on plitko veruje da se radi o siromaštvu: da su to neki tamo siromašni ljudi kojima, eto, moćni i bogati zapad treba da pomogne; da postanu malo imućniji i tako će, nada se taj čovek, nestati problemi i poteći će med i mleko. On ne vidi da na ovim video snimcima nisu nikakvi siromasi već sve bogataš do bogataša; uključujući one koji na samom početku kopaju po deponiji, po đubrištu. On ne shvata, niti čak može to bar izdaleka da doživi; da njihovo bogatstvo nije u novcu; da njih to sve odavno ne zanima, kao ni bilo koja od takvih njegovih društvenih i p...
Joan Miró, Farma, izvor slike wikimeda commons Piše: Vladimir Tomić „ U snovima počinje odgovornost." Viljam Batler Jejts U hermetičkom redu Zlatne zore bilo je nekih poznatih članova. Jedan od njih je Vilijam Batler Jejts, pisac i pesnik. Ne zanima me ovde konkretna pripadnost nekoj organizaciji, nego nešto drugo mi je tu bilo zanimljivo. U to vreme, 19. i ranog 20. veka, pripadnici Zlatne zore imali su običaj da uzimaju određeni princip, moto (obično veoma kratku rečenicu), koja postaje njihov magijski moto. U takvim rečenicama najzanimljivije su mi one koje su odabrali Jejts, Mina Bergson, koja kasnije postaje gospođa Mina (Moina) Meters, i Alister Krouli. Prvi bira magijski moto na latinskom: "Demon est Deus inversus" . Drugi je: " Vestigia nulla retrorsum" , usvojen od strane Mine, a treći, Kroulijev, glasi: "Perdurabo". Šta ovo znači? Prvi moto, Jejtsov "Demon est Deus inversus" (latinski: „ Demon je obrnuti Bog" ), na prvi ...
Коментари
Постави коментар